Obaveze Bosne i Hercegovine u prelasku sa fosilnih goriva na energente iz obnovljivih izvora su jasne, no u trenutnoj energetskoj krizi, barem kada je naša zemlja u pitanju, rudnici uglja su realnost. Jedan od značajnijih rudarskih bazena u Federaciji je u Zeničko-dobojskom kantonu. Rudnici uglja u Kaknju, Zenici i Brezi, koji posluju u sastavu Koncerna, te ovim energentom opskrbljuju Termoelektranu Kakanj, u procesu su restrukturiranja.
Tridesetak kilometara udaljenosti od autoceste, 25 minuta od glavnog grada i aerodroma, uz željezničku prugu, neke su od prednosti Breze kada se govori o potencijalnim investicijama ili turističkim odredištima na prostoru ove općine.
No, decenijama Breza je prije svega „grad ćumura“. Život u Brezi se 115 godina vezuje za rudnik, u ovom trenutku trećina zaposlenih je upravo u Rudniku, no dolazi vrijeme promjena, a čini se da žitelji Breze još nisu spremni za to.
No, decenijama Breza je prije svega „grad ćumura“. Život u Brezi se 115 godina vezuje za rudnik, u ovom trenutku trećina zaposlenih je upravo u Rudniku, no dolazi vrijeme promjena, a čini se da žitelji Breze još nisu spremni za to.
Promjene se odnose na restrukturiranje privrede, trenutno bazirane na kopanju uglja, koji će s vremenom zamijeniti neki manje po okoliš agresivni energenti. Žitelji Breze s tim se teško mire. Znaju dobro brezanski rudari da ugalj, kao energent, nema dugoročnu perspektivu. Ne misle, međutim, da će brzo dobiti zamjenu.
„Posla za rudare će biti i u budućnosti, mi smo optimisti, pripremamo neka nova otkopna polja, mi ćemo ugalj plasirati i dalje prema termoelektranama, prema ovim običnim potrošačima, uglja će biti“, naveli su iz Sindikata ZD RMU Breza.
U međuvremenu, proces restrukturiranja brezanskog, kao i ostalih rudnika koji djeluju pod okriljem Elektroprivrede BiH, traje. U općini su svjesni da će im Rudnik sve manje biti privredni oslonac - nadaju se, kažu, pravednoj tranziciji.
„On je nama još potreban - dok ne budemo imali alternativni prostor, dok ne budemo imali dobro razvijenu firmu, da na jedan bezbolan i prihvatljiv način preusmjerimo naše stanovništvo, naše radnike u druge, čišće, perspektivnije i sigurnije industrije. Stoga je važno da rudnik traje, da rudnik živi, sve dok ne dođemo do tog momenta da ne osjetimo nikakve posljedice ove energetske ili pravedne tranzicije“, ističe načelnik Općine Breza Vedad Jusić (SDA).
Zato su revidirani svi strateški dokumenti ove općine, pokrenuta izrada novog prostornog plana, definirani programi djelovanja za naredne tri godine. I sve, kaže općinski načelnik, prilagođavaju energetskoj tranziciji, odnosno smanjenju eksploatacije uglja. Kojom dinamikom će mijenjati stanje, zavisit će i od podrške viših nivoa vlasti.
„Ja se nadam - ako ćemo govoriti o nadležnostima i obavezama i odgovornostima kada je u pitanju sam rudnik mrkog uglja - da će više i nivoi vlasti, a posebno Vlada Federacije i Elektroprivreda, učestvovati u procesu i da će biti značajan faktor u tranziciji i razvoju ovoga grada“, dodaje Jusić.
Ako ni zbog čega, onda zato što su se, povlačeći tužbe, odrekli miliona maraka različitih naknada uključujući i koncesije za eksploataciju uglja, što im kao lokalnoj zajednici pripada. U međuvremenu su dobili načelnu saglasnost federalnog premijera za rješavanje prioritetnih projekata i pitanja - plinifikacija općine, restrukturiranje rudnika i gradnja industrijske zone.
To je vjerovatno i razlog za optimizam prvog čovjeka ove općine, koji pokušava prenijeti i na svoje sugrađane. Nakon desetljeća kopanja uglja za potrebe energetskog sistema u BiH, Breza ima pravo očekivati da preko noći ne ostanu, kako kažu, na ledini, s nezbrinutim rudarima i devastiranim okolišem.